1. Da li se seljački ili višeslojni pod može postaviti bez lijepljenja?
Ne. Fizički bi i mogao, pogotovo višeslojni, ali bi se vrlo brzo razišao. Pod se mora lijepiti, dvokomponentnim fleksibinim ljepilom.
2. Da li se podovi mogu brusiti nakon odredjenog vremena i kakve su posljedice toga?
Podovi se nakon 10-20 godina, a i prije ako je potrebno mogu brusiti. S obzirom da se skida najmanje 1 do 2 mm, višeslojni pod se može brusiti jednom, a masivni pod i 3-4 puta. Za posljedicu ce imati i jedan i drugi, da ce im nestati tzv. ”v” faza, kod masivnog poda čak možda bude još vidljiva nakon prvog brušenja. O uništenosti poda prije brušenja, ovisi i dubina koja se skida.
3. Da li kako mogu izbjeći uljenje svakih par godina? Sviđa mi se kako ulje izgleda, ali ne traje dugo, pa se mora obnavljati.
I za to postoji rješenje. Pod koji se naulji, može se nakon sto se dobro osuši, premazati sa dva premaza vodenog laka, najbolje u mat varijanti, jer onda ostaje najvjerniji uljanom izgledu, a zaštićen je lakom na sljedećih 15tak godina. Samo je jako važno da se radi o vodenom laku. Poliuretanski lak poput Chromodena nije kompatibilan.
4. Koji je pod najbolji za podno grijanje?
Isključivo višeslojni, bez obzira na dva, tri ili sedam slojeva. Kod tih je podova zbog različitih komponenti diletacija, odnosno mogućnost sirenja i sužavanja smanjena na minimum. Ona i dalje postoji, ali je minimalna, dok kod masivnog poda diletacija je puno veća, jer se radi o jednoj komponenti, koja uz to ima puno veću zapreminu, pa su i veća kretanja kod sušenja, odnosno upijanja vlage. To vrijedi i za podloge koje lošije izolirane, odnosno kao i prostori, koji su slabo u upotrebi, pa su temperaturne promjene velike.
5. Da li se gazišta mogu lijepiti direktno na beton ili se moraju tiplati?
S obzirom na postojanje niskoekpsandirajuće pur pjene, današnja gazišta se lijepe direktno na pur pjenu, bez potrebe za vijcima.
6. Da li će se gazišta/podovi savijati zbog svojih većih širina?
Neće. Gazišta su sastavljena od vise komada ,,letava” koje su slijepljene jedna uz drugu, te ukoliko se montira prema pravilu kako nalaze struka, to se ne smije dogoditi. Kod podova, s donje strane profilirani su utori, kako bi smanjili površinsku napetost poda, pa stoga ne postoji potreba istog da se uvija. Po posebnim narudžbama imali smo podove i preko 25 cm širine, te nije bilo uvijanja, odnosno ,,koritanja”